ADAPTACIJA
Prilagodba djeteta na jaslice/vrtić

(Pripremila: Iva Kolimbatović, psihologinja)

 

Polazak u vrtić životna je promjena koja predstavlja stres za dijete, ali i za cijelu obitelj. Često se radi o prvom odvajanju od roditelja. Dijete se polaskom u vrtić prilagođava na novi prostor, na odgojitelje i drugu djecu kao i na vrtićke rutine i pravila. Ova prilagodba trajat će neko vrijeme i ovisiti o brojnim faktorima vezanim uz dijete ili njegovu okolinu:

Osobine i temperament djeteta

 

  • Koliko se brzo dijete prilagođava promjenama u rasporedu ili na nove rutine? Koliko se brzo dijete prilagođava na novu hranu ili mjesta? - razina prilagodljivosti djeteta u širom rasponu situacija odredit će dijelom i prilagođavanje na jaslice/vrtić
  • Kako dijete uobičajeno reagira kada prvi puta sretne nove ljude, novu hranu, nove igračke ili nove aktivnosti? Pristupa li odmah ili se na prvu povlači? - tendencija prvotnom pristupanju ili prvotnom odbijanju novih i nepoznatih stvari dijelom će odrediti i način pristupa prve dane u jaslicama/vrtiću
  • Kolike su snažne ili nasilne djetetove reakcije? Da li se dijete smije ili plače energično, ili se samo smiješi i blago negoduje? - intenzitet djetetovih reakcija e ekspresivnost emocija u širem spektru situacija dijelom će odrediti intenzitet reakcija i emocija i u procesu prilagodbe

 

Dob, razvojna faza u kojoj se dijete nalazi

 

Separacijska anksioznost predstavlja strah od odvajanja i od nepoznatih osoba koji se javlja s 8 mjeseci starosti, a vrhunac dostiže s 18 mjeseci. Očituje se plačem pri odvajanju, grčevitim držanjem za roditelja, odbijanjem ulaska u sobu boravka… Teško je vidjeti dijete koje je pri odvajanju tužno i plače, no imajte na umu da su ovakve reakcije znak razvijene sigurne privrženosti s roditeljem što ih čini sasvim normalnima i njihova je pojava dobrodošla.

S dobi i iskustvom raste kapacitet za prepoznavanje i nošenje s neugodnim emocijama zbog čega će starijoj djeci proces prilagodbe biti nešto lakši.

 

Zdravstveno/fiziološko stanje djeteta

 

Kada smo umorni, gladni, kada nas nešto boli, svi lošije funkcioniramo… tako je i s djecom. Prema tome, fiziološko i zdravstveno stanje djeteta također igra ulogu u trajanju procesa prilagodbe.

 

Okolinski faktori

 

Okolinski faktori poput preseljenja, rođenja mlađeg djeteta i razvoda roditelja za dijete predstavljaju dodatne stresore u već stresnoj situaciji prilagodbe na jaslice ili vrtić.

 

Roditeljski stav prema vrtiću, povjerenje u vrtić/odgojitelje, reakcije pri odvajanju

 

Jedan od najbitnijih faktora koji određuje uspješnost i trajanje prilagodbe jest roditeljski stav prema vrtiću i roditeljske emocije i reakcije pri odvajanju. Ukoliko je roditelj, tužan, nesiguran, nepovjerljiv pri odvajanju, dijete će to osjetiti i ponašati se u skladu s tim.

Zato je od iznimne važnosti:

  • Održavati pozitivan suradnički odnos roditelja i odgojitelja
  • Pravovremeno razmjenjivati relevantne informacije s odgojiteljima
  • Steći povjerenje u odgojitelje i ustanovu
  • U pozitivnom tonu se oprostiti od djeteta pri ulasku u skupinu

!! Ova roditeljska ponašanja OTEŽAVAJU proces prilagodbe !!

  • Bijeg iz sobe - izostanak najave odlaska i opraštanja s djetetom: Djetetu je bitna predvidivost koja gradi povjerenje u roditelja. Kada roditelj najavljuje svoje postupke i ponaša se u skladu s njima dijete zna da mu može vjerovati i s vremenom stječe sve veće povjerenje - npr. Kada roditelj ode iz vrtića i najavi svoj povratak, dijete kroz iskustvo boravka u vrtiću gradi povjerenje da će se roditelj svaki puta po njega vratiti. Iznimno je bitno pri najavi odlaska biti iskren i realan - još su mali i nemaju razvijen pojam vremena, ali razliku između odlaska “na wc” ili “u dućan, na posao” znaju. Ovisno o vremenu odsustva iz grupe koje ste dogovorili s odgojiteljima, recite djetetu kada ćete se vratiti (npr.kod kraćeg boravka tijekom prilagodbe možete reći “Idem u dućan kupiti ____. Kada kupim _______ vratit ću se po tebe”; kod cjelodnevnog boravka obavezno najaviti odlazak na posao ili drugu dužu obavezu - dijete s vremenom usvaja vremenski period vezan uz odlazak na posao što mu daje predvidivost vlastitog boravka u vrtiću. Vrtićke rutine također možete koristiti kao najavu vlastitog dolaska - npr. “Malo ćeš se poigrati s prijateljima i popapati ručak, a onda dolazim po tebe.”.
  • Roditelj koji od djeteta traži dopuštenje za odlazak: Djetetu je bitna struktura, a vi ste kao roditelj izvor te strukture i donositelj bitnih odluka - zbog toga vi (u dogovoru s odgojiteljima) određujete trenutak kada izlazite iz sobe i kada se vraćate.
  • Roditelj koji se zadržava u prostoru vrtića i viri u sobu (a dijete ga vidi)

 

Redovitost dolazaka u periodu adaptacije

Izostanci produljuju prilagodbu!
Ponekad na izostanke iz vrtića nećete moći utjecati (npr.dijete se razboli nakon prvih nekoliko dana boravka u vrtiću ili kroz cijeli period adaptacije često poboljeva). Ipak, faktore na koje možete utjecati pokušajte kontrolirati s ciljem što redovitijeg pohađanja vrtića u procesu prilagodbe.

 

 

Tijekom procesa adaptacije očekivane su promjene u djetetovom doživljavanju, ponašanju, funkcioniranju, a događaju se na emocionalnom, tjelesnom i ponašajnom planu.

 

  1. Emocionalne reakcije na prilagodbu
  • Tuga, ljutnja, frustracija, razdražljivost

 

  1. Tjelesne reakcije na prilagodbu
  • Regresije u dostignutim razvojnim zadaćama: Dijete koje je prohodalo, može ponovno pribjegavati puzanju, ono koje je propričalo može se ponovno u većoj mjeri služiti gestikulacijama kako bi iskomuniciralo svoje potrebe i želje, dijete koje se riješilo pelena može povremeno obaviti nuždu u gaćice.
  • Psihosomatske reakcije: Mogući su simptomi poput trbobolje, glavobolje, povraćanja i slični, bez medicinskog uzroka problemu.

 

  1. Ponašajne reakcije na prilagodbu
  • Grčevito držanje za roditelja
  • Odbijanje ulaska u sobu
  • Protestiranje, bacanje po podu
  • Plakanje, vrištanje tijekom boravka u sobi
  • Odbijanje kontakta s odgojiteljem, odbijanje fizičke blizine/utjehe maženjem
  • Ne želi se igrati
  • Pokazivanje ljutnje (udaranjem roditelja, odgojitelja ili druge djece)
  • Neodvajanje od svoje flašice, dekice ili nekog drugog prijelaznog objekta
  • Pasivnost

 

Moguća je i odgođena reakcija na odvajanje: dijete nakon određenog vremena shvati da je odlazak u vrtić postala njegova svakodnevica pa se sve opisane reakcije i promjene u procesu prilagodbe dogode s odmakom od prvog dana odvajanja.

Osim djece koja prvi put kreću u vrtić, proces prilagodbe prolaze i ona djeca koja su iz različitih okolnosti imala dužu pauzu od vrtića. U ovim situacijama proces prilagodbe može biti u manjem opsegu no prvotni te je obično sličan prema karakteristikama prvotnom procesu kroz koji je dijete prolazilo.

 

Prema trajanju procesa adaptacije i intenzitetu teškoća kroz koje dijete prolazi razlikujemo:

  1. Laku adaptaciju - reakcije i promjene u ponašanju djeteta se stabiliziraju kroz 10-15 dana u vrtiću
  2. Adaptaciju srednje težine - promjene u ponašanju stabiliziraju se do 30.dana boravka u vrtiću
  3. Teška adaptaciju - promjene i poremećaji u ponašanju traju 2-6 mjeseci

 

Najveći broj djece prolazi laku adaptaciju. Kada je u pitanju teška adaptacija, obično je prisutno više faktora koji nepovoljno utječu na proces adaptacije djeteta. Dugotrajnu i težu prilagodbu obično imaju mlađa djeca, djeca “teškog” temperamenta, ona koja su imala ranija neugodna iskustva s odvajanjem te djeca s posebnim potrebama.

 

Kako pripremiti dijete na polazak u jaslice/vrtić?

 

Priprema na nove okolnosti, novu okolinu

  • Omogućite kraća iskustva odvajanja od roditelja s djetetu poznatim osobama (djed, baka…)
  • Omogućite druženje s vršnjacima (u parku, igraonicama i sl.) - pritom potičite prihvatljive oblike ponašanja: dijeljenje igračaka, čekanje na red, suradnička igra (u skladu s dobi)
  • Prošetajte do vrtića i uz vrtić, pogledati djecu koja se tamo igraju

 

Nove navike, rutine

  • Potičite osamostaljivanje u skladu s dobi - npr.samostalno hranjenje, higijena, obuvanje, oblačenje…
  • Prilagodite dnevni raspored vrtićkom
  • Ne uvodite nove navike ili veće promjene u vrijeme polaska u vrtić (npr.ako nije usvojena kontrola sfinktera, pričekajte sa skidanjem pelena): Trenutno su odvajanje od roditelja i prilagodba najvažniji razvojni zadatak djeteta!

 

Razgovor o vrtiću

  • O vrtiću pričajte u pozitivnim svjetlu: Što će tamo raditi, koga će upoznati, koliko će tamo boraviti… (realno i iskreno - ne izmišljati sadržaje koji se u vrtiću neće dogoditi kako biste dijete dodatno zainteresirali, oko dužine boravka u vrtiću pružiti realne informacije u skladu s djetetovim mogućnostima shvaćanja - ne umanjivati i ne lagati: npr. Ako kažemo djetetu da se vraćamo odmah ili da smo otišli na wc, očekivat će nas na vratima i teže se opustiti i zaigrati, prihvatiti vrtićke rutine)
  • Uvažite djetetove osjećaje vezane uz polazak u vrtić i odvajanje: “Tužan si što moraš ostati / Nisi siguran s čime se ovdje igrati / Znatiželjan si što rade druga djeca…”

 

Za kraj, bitno je da znate

  • Odgojitelji i stručni tim vrtića prati tijek adaptacije svakog djeteta
  • Vodimo računa o individualnim potrebama djece i o njihovim razvojnim kapacitetima
  • Dostupne individualne konzultacije s odgojiteljicama
  • Razgovor s članom stručnog tima po potrebi